Ove stranice su posvećene gangi, pjesmi Imotske krajine i Hercegovine
Pokrovitelj stranica
Drago mi je što mogu najaviti okrugli stol o gangi na kojem će sudjelovati eminentna imena etnomuzikologije i teoretičari glazbene tradicije Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine. U petak 22. studenog u kinodvorani u Grudama s početkom u 17 sati. Posljedni put se ovakav sličan znanstveni skup dogodio još davne 1989. godine u Imotskom tako da je ovo za gangu velika stvar ! Organizatori su institut za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba te Matica hrvatska - Ogranak Grude.
Sudjeluju: voditelj Okruglog stola dr. sc. Joško Ćaleta; prof. dr. sc. Nikola Buble; dr. sc. Damir Zorć; Ante Kraljević; dr. sc. Ines Prica; novinar Tomislav Matković; prof. dr. sc. Ankica Petrović; prof. dr. sc. Anđelko Mijatovć; novinar Mladen Vukovć; u ime domaćina i organizatora mr. sc. Mario Bušić; naravno sudjeluju i gangaške skupine.
Predstavljanje istarske tradicionalne glazbe, ojkanje i gange u sklopu Mjeseca hrvatske kulture u Parizu. Maison des Cultures du Monde 26.10.2012.
Dragi moji ljudi evo vratili smo se iz Pariza i naravno održali smo obećanje, zagangalo se s vrha Eiffelovog tornja, kao dokaz tu je filmić.
Predstavljanje ojkanja i istarske tradicionalne glazbe u Parizu, Maison des Cultures du Monde (Kuća svjetskih kultura).
Prijevod kataloga tog događaja:
Hrvatska je jako dobro sačuvala svoju ruralnu glazbu, naročito na istarskom poluotoku, na zapadu zemlje i u Dalmatinskoj zagori, uz bosansko-hercegovačku granicu. Dva svjedoka tih pjevanja nedavno su upisana u UNESCO-ov odbor za nematerijalnu kulturnu baštinu svijeta - glazba iz Istre i ojkanje.
Okrugli stol i projekcije, 26. listopad, petak, 18.30 sati
Ova večer će početi konferencijom na kojoj ćemo kroz fotografije i video projekcije predstaviti neke od usmenih predaja i obrtničku baštinu hrvatske kulture sačuvane do danas.
Sudjeluju: Tvrtko Zebec, dir. Instituta za etnologiju i istraživanje folklora, Zagreb Rut Carek, glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO , Zagreb Josko Ćaleta, etnomuzikolog u Institutu za etnologiju i istrazivanje folkolora, Zagreb Anne-Florence Borneuf, etnomuzikolog, Cité de la Musique, Paris Dario Marusić, istarski pjevač i glazbenik Tomislav Matković, sakupljač i producent gange i ojkanja
Istarska glazba Istra je poluotok u Jadranskom moru na sjeverozapadu Hrvatske. Istarska glazba je bazirana na jednoj glazbenoj ljestvici, jednoj oktavi, staroj trinaest stoljeća, a čiji jedinstveni zvuk čini kulturni identitet te regije. Na ljestvici od šest nota pjevači ili svirači izvode ili improviziraju pjesmu dvoglasno, a nekada pjevaju kao pratnja plesu. Instrumenti, uglavnom puhački, kao sto su sopila, dvojnice, šurle i mih se sviraju u duetu. Ovo je glazba koja je i danas prisutna u svakodnevnom životu i na slavljima. I danas se usmeno prenosi u zajednici od stotinjak pjevača i svirača iz različitih sela. Dvoglasno pjevanje i sviranje po "istarskoj ljestvici" su 2009. upisani pri UNESCO-u kao nematerijalna kulturna baština. Četiri pjevača i svirača iz Krsana će predstaviti tu glazbenu tradiciju: Noel Suran, Zoran Karlić, Dario Marušić i Ines Drasković.
Ojkanje Ojkanje je arhaični tip pjevanja iz Dalmatinske zagore. Karakteristika ovog pjevanja je trešnja glasa koji se emitira iz dubine grla. Ojkanje se obično pjeva u grupi, s tim da svatko iz grupe, kad je njegov red, pjeva solo dok drugi prate pjevajući vokale dubokim glasom. Riječi, često improvizirane, govore o različitim temama kao što su ljubav, socijalna i tekuća politička pitanja. Ovo oporo i moćno pjevanje i danas je prisutno u mnogim selima Dalmacije i Hercegovine zahvaljujući udrugama i pojedincima, prenosi se na nove generacije i promovira na festivalima diljem Hrvatske i svijeta. Ojkanje je upisano na UNESCO-vu listu nematerijalne bastine 2010. godine. Dvije grupe koje će biti na koncertu predstavit će dvije dalmatinske regije. Imotska krajina i Bekija: Mile Sesar, Drina Sesar, Ante Boban (Bujica) i Smiljan Glavaš
Dalmatinska zagora: Dragica Viljac, Rosa Škember, Ivanka Hrabar i Jozo Abaza
Malo ima pisane riječi o gangi... ona je neuhvatljiva i neukrotljiva, a ipak silovita kao posljednja pomast, ma koliko se trudili u riječi je nećete moći uhvatiti. Kititi ćete riječi, baš kao što i ja sada činim, kao lovac postavljati mamce, ali ona će uvijek ostati neulovljena misao. Kako biste shvatili njenu ćud, morate biti s njom od prvog dana života, jedino tako će vam pokazati svoju raskoš savršene harmonije - jer ona je s one strane riječi i pjeva. Nju sresti nećete nigdje osim u jednom malom međuprostoru gdje se jačaju kamen i sunce u drači vječnosti. Tu je ona neprolazna i tu crpi svoju snagu. Tu se rađa i živi - u šaci zemlje, u suzi vode, na leđima poskoka, sa stine na kojoj je i nas mater iznila na svit. Važna nam je ta stina jer bez nje nema ni nas, a ni gange... s te stine ona se rađa u nama, a mi umiremo u njoj. U tom ljubavničkom zagrljaju suhozida i sunca jedino je ganga isplela dostojnu vjenčanu krunu... i tu se zatvara čarobni krug, zakletva za cijeli život... tu oni stanu - čovik i ganga - naspram Boga... i ne znaš je li to čovik piva gangu ili ganga piva čovika.
Hvala Vam svima na dolasku ! Malo smo zapivali, proljudikali i vina iz didovine se napili
Izdanje “Grudsko pivanje” na poziv Matice Hrvatske predstavljeno u Zagrebu, 14. listopada u 18 sati, u Palači Matice Hrvatske.
Knjigu i CD-e su predstavili: Joško Ćaleta, Damir Zorić, Jozo Marić i Tomislav Matković. Muške i ženske gangaške skupine iz Grudskog kraja i Jure Miloš na guslama i diplama.
...dragi moji ljudi imam vam za reć jednu lipu vist:
Već godinu dana s ekipom gangaša radim na jednom projektu pod imenom “Grudsko pivanje”, dvostruki CD i popratna knjiga koji su ovih dana izašli iz tiska. U ovom izdanju predstavljamo gange, džotavice, putničko pivanje, gusle i diple iz grudskog kraja. Sudjelovalo je 15 gangaških ekipa (13 muških i dvije ženske) s cijelog područja grudske općine tako da predstavljamo jedan presjek tog karakterističnog bekijskog pivanja. Snimljeno je više od 180 ganga, čije smo sve tekstove zapisali u knjjizi. U popratnoj knjizi tekstove su pisali, o gangi etnomuzikolog s Instituta za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu mr.sc. Joško Ćaleta i o povijesti Gruda prof. dr. fra Andrija Nikić. Knjigu je tiskao Grafotisak i stvarno je ispala vrhunski. Mogu vam reći ponosan sam sad dok je držim u ruci. Kao što rekoh riječi svake gange smo zapisali uz dodatne napomene čija je to ganga, kad se piva ili neku drugu zanimljivost. Pa samim time snimak gange dobiva još jednu dimenziju, jer često su slušateljima riječi nerazumljive. Imao sam odlične suradnike tako da sam stavrno prezadovoljan kako je ispalo.
CD možete kupiti po cijeni od 20 km/80 kn u CD shopu pored Prodexa u Gorici, Kiosk Dine na pijaci u Grudama i Eurobenz u Sovićima.
Predstavljanje je bilo na Uskršnji ponedjeljak u kino dvorani u Grudama. CD su predstavili mr.sc Joško Ćaleta, prof. fra Andrija Nikić i gospodarski tajnik Matice Hrvatske Damir Zorić
Vijest o ovom događaju možete pročitati na portalu www.boboska.com
Jedan mali izvadak iz teksta Joška Ćalete koji će najbolji opisati ovo izdanje:
Netemperirano pjevanje poput gange objektivno je vrlo teško notno zapisati. Stoga je jedini pouzdan način prikupljanja i izrade dokumentacije o postojanju ovog glazbenog žanra kvalitetno audio i video snimanje formalnih i neformalnih izvedbi još aktivnih pojedinaca i skupina gangaša. Ovo je najvjerniji način na koji se ganga može arhivirati kao živi dokument, a kojim se ubuduće mogu koristiti kako nositelji tradicije, tako i znanstvenici, istraživači. Na navedene postupke odlučili su se i nositelji pjevne tradicije u grudskom kraju, a njihovi prijepori rezultirali su izdavanjem dvostrukog CDa “Grudsko pivanje”. Skupina ljubitelja gange aktivnih pjevača iz Gruda odlučila je snimiti gange i različita tradicijska pjevanja s područja Grudskog kraja kao zalog svoje tradicijske ostavštine, svoj obol nadolazećim generacijama. Posebno treba istaknuti činjenicu da je u projektu snimanja nosača zvuka sudjelovalo čak 15 pjevačkih skupina iz različitih krajeva grudske općine. Dvije ženske pjevačke skupine te 13 muških pjevačkih skupina na najbolji način su predstavile svoje pjevanje koje nazivaju “bekijsko pivanje”. Koncept projekta temeljio se na izboru najzanimljivijih i za pjevače najznačajnijih “pivanja” i gangi. Ono što je posebno istaknuto su gange “sklonjene” od poznatih pivača-gangaša, legendi ovog pjevanja koje su svojim posebnostima izradili osebujan grudski stil ganganja. Ovim činom autori projekta su željeli odati priznanje i svojevrsnu zahvalnost svim prethodnim generacijama umrlih gangaša koji su svojom pjevačkom aktivnošću i glazbenom inventivnošću ostavili neizbrisiv trag u tradiciji gange. Komentari i objašnjenja napisana u knjižici uz pojedine gange, dio “života” ove zanimljive glazbene forme, učinit će Vaše slušanje zanimljivijim, odvodeći Vas na putovanje bespućima i prostranstvima ovog slavnog kraja.
Hrvatski Radio 3. program, 04.travanj, radio emisja o meni, o gangi, o emisiji koju vodim na Radio Grudama i još koječemu..
DOKUMENTARNA RADIO DRAMA: Kulturni portrait Ines Prica - Ljubo Pauzin: Radio Ganga
INES PRICA - LJUBO PAUZIN: "RADIO GANGA" (premijera) Radio ganga jee dokumentarna priča o jednom velikom radio entuzijastu, Tomislavu Matkoviću iz Imotskog koji na maloj lokalnoj radio postaji "Radio Grude" u susjednoj Hercegovini već godinama uređuje i vodi emisiju "Hit dana", što svakako ne bi bilo iznenađjuće da uz šlagere lakih nota Tomo ne emitira i snimke gange koje je sam snimao obilazeći mjesta i ljude po Imotskoj krajini i zapadne Hercegovine i tako postao svojevrsni melograf i skupljač tih izvornih i po mnogo čemu neuobičajenih napjeva. Urednik: Ljubo Pauzin
Emisiju možete poslušati na stranicama Radio Gruda
Povodom uvršatavanja ojkanja u UNESCO baštinu, emisija Branke Šeparović “Škrinja” - “Oj”
Kao što već svi znate od sredine studenog 2010. ojkanje je upisano na UNESCO popis ugrožene svjetske baštine. Pošto sam pročitao po internetu svašta nešto ukratko ću razjasniti što se to konkretno upisalo. Pod ojkavicom, u ovom slučaju, se misli na stil pjevanja s karakterističnim potresanjem glasa, pjeva se na poseban način “iz grla”, a traje koliko i dah glavnog pjevača i pratitelja. Takvo pjevanje srećemo već od Karlovca, preko Like, Dalmacije, Hercegovine pa sve do Konavala. Elemente tih pjevanja lokalni puk obično označava kao stara ili starovinska pivanja. Takvo pjevanje u Cetinskom kraju nazivaju se treskavica ili vojkavica, u Dalmatinskoj Zagori ojkalica, u šibenskom zaleđu ojkavica, u Ravnim Kotarima i Bukovici orzenje, u Lici rozganje, u Hrcegovini i Imotskoj krajini staro pivanje ili putničko pivanje. To je ostatak ilirskog pjevanja koje je ovdašnji narod sačuvao kao dio vlastitog identiteta. Iz tog “prapjevanja”, iz tog arhaičkog stila vremenom su nastale ganga i rera te slična pivanja. Dakle ne misli se u ovom slučaju samo na pivanje iz dalmatinske zagore, već se radi o punom širem kontekstu. Ojkavica je dobila ime od ovog oj, što bi se reklo radi se o tkz “dozivalačkom” stilu pjevanja. Službeno rješenje UNESCO (na engleskom) možete pročitati/skinuti ovdje (PDF format) LINK
Malo više o tome možete pročitati na stranicama Ministarstva kulture, a evo i jedan primjer tog starinskog pivanja s tim karakterističnim ooojooooj
Pošto uz gangu imam još jednu ljubav, a to je fotografija, uslikao sam mladog guslara Juru Miloša. Ovo je slika za naslovnicu njegovog prvog CDa. Jure inače dobro i gusli i dipli i ganga, ima tek 17 godina i sigurno ćemo još puno od njega čuti. Snimka Jure na diplama (1.23 min, 1.92 MB)
Dragi rode i prijatelji, u ovom jeku konzumerizma i plitkih kultura, kad se narod opet zanosi TV limunadama, dok im dani prolaze gledajući tuđe “živote”, našao sam jednu guslarsku pjesmu koja je iako snimljena početkom 90tih i danas aktualna.
Santa Barbar, Cruza i njegove Eden, opet se ponavljaju, pa je Vlado Tolo i njegovo guslenje Santa Brabare i danas nakon 20 godine suvremeno. Njegovi ironični komentari i danas drže vodu, pa sam siguran da ćete uživati u slušanju... Snimka je s kazete, pročistio zvuk koliko se moglo...
spoj gange i suvremenog ritma. Phrulex uživo u ZKM, prilikom “Performance studies international”
U središnjem Dnevniku Nove TV o proglašenju gange kao kulturne baštine.
Lito je najbolje vrime za snimanje gange, ne zato jer tada bolje “zvuči”, već zbog toga što je većina gangaša razasuta po svitu, pa je lito i Božić vrime kada se skupe stare ekipe i tada ih jedino možeš naći da skupa zapivaju.
Kada idem snimati uvijek me prati nesreća kako netko od ekipe fali. Ovaj u Vrankfurtu, onaj u Zagrebu, ovi u Meinzu... i uvijek ista rečenica: “eee da je sad s nama naš Stipe Mate Luka Ante....eee još bi ganga bolja bila”! Po svitu razasuti ! To je jedna od tužnih pratitelja gangina gnjizda. Odletiše tići, ostalo je samo pero Ali, ajde, barem sad na lito dolete tići pa, žestoko i kratko kao ljetnji pljusak, natope cilu Krajinu našom starom gangom.
Tako sam sa prijateljicom Suzanom Budimir po Ričicama hodio, pa smo otkrili jednu odličnu žensku ekipu - razasute po svitu, ali evo na lito se skupiše. Naravno nismo mogli odliti pa smo ih snimili i evo vama poklanjamo...pivanje je iz Donjeg polja, a pivaju Zorka Dujmović, Mila Tavra, Matija Budimir i Tatjana Bartulović. LINK
Ganga proglašena zaštićenom kulturnom baštinom
Dobio sam službeno rješenje Ministarstva kulture da je ganga od sada zaštićena kulturna baština ! Hvala mr. sc. Jošku Čaleti na velikoj i svesrdnoj pomoći u inicijativi i oko papirologije. Nadamo se da će se s ovim još ozbiljnije pristupiti očuvanju i izučavanju gange. Živili !
Evo što o tome piše na stranicama Ministarstva kulture:
Ganga je proglašena zaštićenom kulturnom baštinom. Naime, Ministarstvo kulture je, temeljem Pravilnika o registru kulturnih dobara Republike Hrvatske, donijelo rješenje s potpisom ministra mr. sc. Bože Biškupića, kojim je zaštićena ganga u imotskom i vrgoračkom kraju. Tako je to narodno pjevanje postalo dijelom hrvatskoga zaštićenoga kulturnog naslijeđa, zahvaljujući poznatom radijskom voditelju Tomislavu Matkoviću koji je, još prije desetak godina, počeo prikupljati zvučne snimke gange.
U obrazloženju rješenja se, među ostalim, navodi kako je ganga s područja imotskog i vrgoračkog kraja u Dalmaciji najprofiliraniji i trenutačno vrlo aktualan vokalni tradicijski žanr. Ganga je ujedno i sastavni dio stoljetnog sustava glazbovanja na području Dalmatinske zagore i predstavlja jedno od posljednjih uporišta arhaičnog načina glazbenog razmišljanja, posve različitog od standardnih glazbenih sustava, nastalih na tradicijama zapadnoeuropske glazbene provenijencije.
Često se ta harmonična polifonija opisuje kao gruba, primitivna, nestandardna i netemperirana, a na neupućenog slušatelja ostavlja dojam istosti i ponavljanja, iako se varijacije provode u svakom trenutku tijekom narodnoga glazbovanja. No, osim imotskog i vrgoračkog područja, ganga se često pojavljuje i u drugim dijelovima Dalmatinske zagore te u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Jedini način učenja gange u povijesti bila je usmena predaja, odnosno neposredno slušanje i vježbanje izvođenja. Mlađi su naraštaji slušali i oponašali pjevanje starijih, koji su tako to popularno narodno pjevanje u svom kraju usavršavale prenoseći ga dalje na nove generacije.
Video spot koji je snimljen za potrebe performaca na PSI Glazba: Phrulex "Crne oči" i "Guslez" - Gangawerk Režija: Ivo Kuzmanić Snimatelj: Jože Rehberger Ogrin Fotografije Suzana Budimir
Ganga u Zagrebu na KONFERENCIJI PERFORMANCE STUDIES iNTERNATIONAL
Budući da je to bila međunarodna konferencija PSI15 ovaj performance je gledao velik broj stranaca, sudionika ove konferencije. Organizator se pobrinio za bačvu crnog vina i nekoliko bukara koje su za vrijeme performanca kružile po gledalištu. U dogovoru s Phrulexom podijelili smo 70ak CDa "Gangawerka", bili su oduševljeni glazbom. Koje je ushićenje bilo među strancima za gangom ne mogu vam opisati. Nakon predstave ostalo se još dugo ispred ZeKaMa. Kad je vino proradilo pa se Japanci ili Portugalci razgangali - to se trebalo čuti. Bili su i organizatori sljedeće konferencije (koja će se održati u Americi) pa su nam rekli da ganga i gangawerk dogodine otvara festival !
Još jednom bi ovako javno želio zahvaliti ljudima koji su sve ovo pokrenuli: Ines Prica (naše gore list, mater joj je Zen), Tomislav Pletenac prof na Etnologiji FFa, režiser Ivo Kuzmanić, snimatelj Jože Rehberger Ogrin i Phrulex tj Krešimir Markov bez kojeg gangawerk ne bi bio ovo što je.
"Falling outside the standards of Western European traditions, ganga is perceived by non-experts as crude, primitive and untempered singing. Musicologists, on the other hand, praise the harmonious polyphony of its closely knit intervals as "the perfect effect of a unity of sound"
Mali filmić s “Večer guslara” koja se održava svake prve subote u drugom mjesecu kod Žaera, Posuški Gradac
Kad sam već počeo jubito režirati evo još jedan mali uradak. Naime snimio sam prije nekog vremena velikog guslara Željka Šimića koji gusli jedan dio pisme "Imotski vitezovi" od Andrije Kačić Miošića (Razgovor ugodni naroda slovinskoga), nadodao stare fotke iz arhive (stare Imote) moje prijateljice Suzane Budimir, sve to smiksao i bacio na jubitu... Dogovorio sam se sa Željkom da snimimo cijelu pismu "Imotski vitezovi" i jedan dio (koji se odnosi na Imotu) iz "Omiški vitezovi" ...eto to mi je velika želja, ali nikako vremena uhvatiti...
Kad pjesničko srce vrije, Kad ne može smrzlih ruku Na toj vatri da ogrije ! Gusle uzmi te svijetom prosjači, Pjesmom ljubi pa zaturen plači ! Gluha noći moja, crna ti si kob, Kad nemoćno srce tuđe jade kaje, Na velikom čuvstvu mekan stere grob, Kuda bolna duša svih patnika staje! Odreci se mirna kruha Pa se kreni svijetom borit; Kad te kora nađe suha, I tu će ti gorkom stvorit! Nek su pakô njedra tvoja, Nek si žrtva svač'jeg bijesa, Onda si mi, tugo moja, Pjesnik, pravi sin nebesa !
***
Kad ljubav ti je jedin žar, Kad za nju vječnost daješ, Ti uzmi gusle - božji dar, Nek po njih se poznaješ. I gledati ćeš kao sjen, Gdje sve ti vene cvijeće; Sve tvoje bit će groba plijen, Tek ljubav samo neće !
Silvije Strahimir Kranjčević
Kiša pada, oblakovi lete dođi dragi, umiljato biješe
Iz povijesti gange:
Budući se ganga nekada pjevala sve do Konjica, evo zanimljivog ženskog pjevanja iz Podorašac. Primjetit ćete kako je ta ganga puno “mirnija” i ujednačenija nego naše vamo doli. Ove snimke sam skinuo s LP ploče
Pivanje iz Duvna, zvano kiridžijsko pivanje (vrsta putničkog pivanja). Ovo je pivanje koje danas zovu “staro pivanje” jer se više ne piva ! Iz njega je nastala ganga. Pažljivim slušanjem može se povući paralela sa ojkavicom iz Dalmatinske zagore, te bismo mogli zaključiti da se prostorom Zadarskog zaleđa, Dalmatinske zagore, Imotske krajine i zapadne Hercegovine (a zasigurno i šire) nekada pjevalo isto/slično pivanje.
ovo presnimke sa starih LP ploča dobio sam iz Francuske !!? I zato velika hvala iskrenom prijatelju gange Anne-Florence Borneuf.
Za promjenu, nešto drugačije... U čast Gospe od Anđela, zaštitnice Imotskog i Imotske krajine, koja se slavi 2.kolovoza, kada se 1717. god. Imotski oslobodio od Turaka, snimili smo jednu radio dramu o tim svijetlim vremenima.
“Oslobođenje Imotskog od Turaka”, koja je bila predstavljena na Radio Imotskom, 2. kolovoza... pa tko nije slušao može sad i ovdje.
- autor projekta Tomislav Matković - priču napisala Maja Delić Peršen - priču je ispričao Ante Šućur - režija i tonska obrada Tomislav Matković - jadikovku jadikovala Marija Kukulj - "Zdravo Marijo" na latinskom molio fra Zoran Kutleša - glazba (uz dopuštenje) grupa Kries - guslar Željko Šimić piva pismu od fra Andrije Kačića Miošića
Ništa veliko, ali čovika razveseli kad mu stranice predstave na nacionalnoj televiziji. HTV 1, “Dobro jutro Hrvatska”.
Slušamo lipih pivanja iz Zagore. Tamo se piva ojkavica, pivanje dosta različito od gange, ali i s rerom vuku korijen iz jedne klice. Zagoru predstavljam sa pivačima iz Mirlović Zagora. Nediljko Madžar, Andrija Madžar, Joso Kosor, Martin Burić, Ante Sučić, Željko Burić, Ive Matas i guslara Danu Jurića. “ Nema zdravlja, dok te bura ne propuše,”
Kad se spominjemo ojkavice evo još dvi iz 1969 god. Ojkavice su iz filma “Lisice”, redatelj Krsto Papić, 1970 god. Po meni jedan od najboljih filmova hrvatske (a i šire) kinematografije.
Radnja filma poslije II svj. rata u dalmatinskoj zagori. Gotovo dokumentarni film naših krajeva u tim davnim danima. Evo malo o filmu: Lisice(1969)...njegov drugi i dosad najslavniji film nagrađen je Zlatnom arenom za najbolji film i najbolju režiju u Puli, a film slovi kao jedno od najznačajnijih djela tadašnjeg jugoslavenskog tzv. crnog vala. To je prvi film koji se eksplicitnije bavi razdobljem Informbiroa, odnosno psihozom koja se tragično odražava na živote običnih ljudi. Snimljen u monumentalnom ambijentu kamenjara Dalmatinske zagore, s radnjom koja obuhvaća tek jedan dan (tijekom seoske svadbe) film uzbuđuje dokumentarnošću, ali i dramskoj sažetosti koja navodi na usporedbu s antičkom tragedijom. U sličnom je ambijentu snimana i adaptacija Brešanove drame Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1973 Srebrna arena za režiju).
“Ima li ganga šanse da se održi pred navalom novotarija svih vrsta? Može li se ona oduprijeti noževima tehnike, koja uništava sve, što nije egzistencijski zakonomjerno? Kad odgovorimo na ova pitanja moramo voditi računa o samoj domovini gange, o mentalitetu kraja, u kojem živi, o sposobnostima njezinih baštinika za čuvanje tradicionalnih vrijednosti. I imajući upravo to u vidu, možemo ustvrditi, da ona ima izglede za opstanak. Čovjek se može promijeniti izvana, ali dok bude kamene mjesečine i bure, dok bude sablasnih zimskih vjetrova u domovini gange i povratka junaka u kasnu noć - eto nadahnuća, da se zaori ganga, snažno i zvonko, sutra kao danas i jučer.” “Ganga - kao oblik usmenog izražavanja”, napisao Šime Čagalj, a objavljeno 1979. god. u glasilu splitske Bogoslovije “Put”. Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
Na traženje mnogih posjetitelja ovih stranica vraćamo istinsku legendu hrvatskog guslarstava - Jozo Karamatić. LP u izdanju Jugotona, izdano 1965. godine. Ovu ploču bi mogli nazvati klasikom hrvatskog guslarstva. Karamatić je jedan od posljednjih guslara “stare generacije”. Generacija koja ne pripada ovome sadašnjem svijetu, već zemlje dok su ovdje zavijali ajduci i vuci. To je zvuk koji istim ritmom potječe još od Homera (vidi ovdje).
Guslar iz Lovreća Ivan Čaljkušić. Ploča “Naši ljudi u tuđini” snimljena negdje sredinom 1980tih godina. Čut će te kako Čaljkušić gusli i piva na svoj osebujan način. Ugodno slušanje.
Guslar iz Lovreća Ivan Čaljkušić. Ploča “Naši ljudi u tuđini” snimljena negdje sredinom 1980tih godina. Čut će te kako Čaljkušić gusli i piva na svoj osebujan način. Ugodno slušanje.