Ove stranice su posvećene gangi, pjesmi Imotske krajine i Hercegovine
Evo nove gange na stranicama ! Predstavljamo Ričice. Gange sam dobio na tek izašlom CDu u izdanju zavičajne udruge “Sveti Ivan Ričice”. CD se zove “Oj ričička umiljata seko”. Stavio sam 14 muških gangi, a ako me posluži sreće možda uspijem snimiti ovog ljeta koju žensku.
U pripremi je i ganga iz Livna ! Koja je zanmljiva jer se pola naslanja na duvanjsku gangu, a pola na sinjsku reru.
foto arhiva Suzane Budimir
Kad pjesničko srce vrije, Kad ne može smrzlih ruku Na toj vatri da ogrije ! Gusle uzmi te svijetom prosjači, Pjesmom ljubi pa zaturen plači ! Gluha noći moja, crna ti si kob, Kad nemoćno srce tuđe jade kaje, Na velikom čuvstvu mekan stere grob, Kuda bolna duša svih patnika staje! Odreci se mirna kruha Pa se kreni svijetom borit; Kad te kora nađe suha, I tu će ti gorkom stvorit! Nek su pakô njedra tvoja, Nek si žrtva svač'jeg bijesa, Onda si mi, tugo moja, Pjesnik, pravi sin nebesa !
***
Kad ljubav ti je jedin žar, Kad za nju vječnost daješ, Ti uzmi gusle - božji dar, Nek po njih se poznaješ. I gledati ćeš kao sjen, Gdje sve ti vene cvijeće; Sve tvoje bit će groba plijen, Tek ljubav samo neće !
Silvije Strahimir Kranjčević
Kiša pada, oblakovi lete dođi dragi, umiljato biješe
Nedavno sam opet malo prošao ovim kamenim krajem i put me odveo u Sutinu. Malo mjesto kod Rakitna. Pošto se nalaze u neposrednoj blizini Blidinja i planine Čvrsnice, ja bi ga opisao kao planinski dio Hercegovine, a takvo im je i pivanje. Pivanje tipično za taj kraj - čisto, snažno i odsječito (tako zovem ono karakteristično sječenje glasova u sred pivanja kod priginjača). Za slušanje sam stavio10 muških ganga i 6 ženskih. Drago mi je što sam uspio snimiti i jedan dvojac koji sam već odavno htio “uloviti”, ali tek sada mi je to uspjelo: Zukić i njegov kolega Jusić.... GANGE
Iz povijesti gange:
Pošto se ganga nekada pjevala sve do Konjica, evo zanimljivog ženskog pjevanja iz Podorašac. Primjetit ćete kako je ta ganga puno “mirnija” i ujednačenija nego naše vamo doli. Ove snimke sam skinuo s LP ploče
Pivanje iz Duvna, zvano kiridžijsko pivanje (vrsta putničkog pivanja). Ovo je pivanje koje danas zovu “staro pivanje” jer se više ne piva ! Iz nje je nastala ganga. Pažljivim slušanjem može se povući paralela sa ojkavicom iz Dalmatinske zagore, te bismo mogli zaključiti da se prostorom Zadarskog zaleđa, Dalmatinske zagore, Imotske krajine i zapadne Hercegovine (a zasigurno i šire) nekada pjevalo isto/slično pivanje.
ovo presnimke sa starih LP ploča dobio sam iz Francuske !!? I zato velika hvala iskrenom prijatelju gange Anne-Florence Borneuf.
Dodao sam još malo gange u našu glazbenu škrinju, ovaj put iz Klobuka. Mjesto na razmeđu između najinskog i bekijskog pivanja. POSLUŠAJ
Za promjenu, nešto drugačije... U čast Gospe od Anđela, zaštitnice Imotskog i Imotske krajine, koja se slavi 2.kolovoza, kada se 1717. god. Imotski oslobodio od Turaka, snimili smo jednu radio dramu o tim svijetlim vremenima.
“Oslobođenje Imotskog od Turaka”, koja je bila predstavljena na Radio Imotskom, 2. kolovoza... pa tko nije slušao može sad i ovdje.
- priču napisala Maja Delić Peršen - priču je ispričao Ante Šućur - režija i tonska obrada Tomislav Matković - jadikovku jadikovala Marija Kukulj - "Zdravo Marijo" na latinskom molio fra Zoran Kutleša - glazba (uz dopuštenje) grupa Kries - guslar Željko Šimić piva pismu od fra Andrije Kačića Miošića
Ništa veliko, ali čovika razveseli kad mu stranice predstave na nacionalnoj televiziji. HTV 1, “Dobro jutro Hrvatska”. Iskoristiti ćemo blagodati Youtube servisa, pa evo pogledajte online !
Slušamo lipih pivanja iz Zagore. Tamo se piva ojkavica, pivanje dosta različito od gange, ali i s rerom vuku korijen iz jedne klice. Zagoru predstavljam sa pivačima iz Mirlović Zagora. Nediljko Madžar, Andrija Madžar, Joso Kosor, Martin Burić, Ante Sučić, Željko Burić, Ive Matas i guslara Danu Jurića. “ Nema zdravlja, dok te bura ne propuše,”
...evo još dvi krasne ojkavice iz 1969 god. Ojkavice su iz filma “Lisice”, redatelj Krsto Papić, 1970 god. Po meni jedan od najboljih filmova hrvatske (a i šire) kinematografije. Radnja filma poslije II svj. rata u dalmatinskoj zagori. Gotovo dokumentarni film naših krajeva u tim davnim danima. Evo malo o filmu: Lisice(1969)...njegov drugi i dosad najslavniji film nagrađen je Zlatnom arenom za najbolji film i najbolju režiju u Puli, a film slovi kao jedno od najznačajnijih djela tadašnjeg jugoslavenskog tzv. crnog vala. To je prvi film koji se eksplicitnije bavi razdobljem Informbiroa, odnosno psihozom koja se tragično odražava na živote običnih ljudi. Snimljen u monumentalnom ambijentu kamenjara Dalmatinske zagore, s radnjom koja obuhvaća tek jedan dan (tijekom seoske svadbe) film uzbuđuje dokumentarnošću, ali i dramskoj sažetosti koja navodi na usporedbu s antičkom tragedijom. U sličnom je ambijentu snimana i adaptacija Brešanove drame Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja (1973 Srebrna arena za režiju).
“Ima li ganga šanse da se održi pred navalom novotarija svih vrsta? Može li se ona oduprijeti noževima tehnike, koja uništava sve, što nije egzistencijski zakonomjerno? Kad odgovorimo na ova pitanja moramo voditi računa o samoj domovini gange, o mentalitetu kraja, u kojem živi, o sposobnostima njezinih baštinika za čuvanje tradicionalnih vrijednosti. I imajući upravo to u vidu, možemo ustvrditi, da ona ima izglede za opstanak. Čovjek se može promijeniti izvana, ali dok bude kamene mjesečine i bure, dok bude sablasnih zimskih vjetrova u domovini gange i povratka junaka u kasnu noć - eto nadahnuća, da se zaori ganga, snažno i zvonko, sutra kao danas i jučer.” “Ganga - kao oblik usmenog izražavanja”, napisao Šime Čagalj, a objavljeno 1979. god. u glasilu splitske Bogoslovije “Put”. Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
Na traženje mnogih posjetitelja ovih stranica vraćamo istinsku legendu hrvatskog guslarstava - Jozo Karamatić. LP u izdanju Jugotona, izdano 1965. godine. Ovu ploču bi mogli nazvati klasikom hrvatskog guslarstva. Karamatić je jedan od posljednjih guslara “stare generacije”. Generacija koja ne pripada ovome sadašnjem svijetu, već zemlje dok su ovdje zavijali ajduci i vuci. To je zvuk koji istim ritmom potječe još od Homera (vidi ovdje).
Guslar iz Lovreća Ivan Čaljkušić. Ploča “Naši ljudi u tuđini” snimljena negdje sredinom 1980tih godina. Čut će te kako Čaljkušić gusli i piva na svoj osebujan način. Ugodno slušanje.
U izdanju Franjevačkog samostana Rama-Šćit i “Svjetla riječi” iz Sarajeva ovih dana pojavila se knjiga ramskog gvardijana fra Mate Topića "Ramske starine” s dva cd-a "Pjesme ramske starine”. Čitajući ovu knjigu svatko se može "prošetati" kroz prošla stoljeća i ostati zatečen duhovnim bogatstvom Ramljaka koje, pretočeno u život, postaje stvaralaštvo od čega se živjelo. Više o tome ma stranicama www.rame-prozor.info i izdavač gdje knjigu možete naručiti www.svjetlorijeci.ba.....moje tople preporuke. Knjiga odlična, bogata slikama, a dupli CD još i bolji ;-)
Nedavno sam dobio naramak starih gusala. Sad mi triba malo vrimena da to pribacim s ovih starih kazeta u mp3. a za početak evo lipih gusala... S jedne stare singelice (1970 i neka godina) Jozo Tecić “Sinjska alka”. Ploča je stara i stoput preslušana, pa zato i pisma pucketa, ali i to ima svojih draži.
U svibnju 1944. partizani su ubili 103 domobrana s područja Imotske krajine i zapadne Hercegovine. Zločinci su pobacala mrtva tijela u Markovića jamu kod Sinja. Željko Šimić spjevao je pjesmu uz gusle o tom događaju, imao sam čast sve to snimiti i evo uz dozvolu objavljujemo taj guslarski spjev na ovim stranicama. Ako želite čuti kako zvone hrvatske gusle i kako piva pravi guslar, a i pisma je dobro složena, ovo morate počuti. Donosimo vam je ovdje u cijelosti, svaki dio nosi po 22 MB.
Uvijek me zanimao odnos riječi i pivanja u gangi, nepisana pravila kojom rič pleše s pismom. Nažalost o toj temi je malo (skoro ništa) napisano. Teško je to i objasniti ako niste dobro glazbeno i lingvistički potkovani, ali uz oštar sluh Ante Kraljevića i ta tema je uzeta pod povećalo. U obliku tablice vrlo su lijepo raznjašnjena pravila riči i pivanja (čak i za laika). Skočite tamo kako bi gangu razumili i iz tog kuta. Klikni ovdje.
Guslar iz Lovreća Ivan Čaljkušić. Ploča “Naši ljudi u tuđini” snimljena negdje sredinom 1980tih godina. Čut će te kako Čaljkušić gusli i piva na svoj osebujan način. Ugodno slušanje.